Sadnice smokve



❤️ Click here: Smokva petrova?a crna

U Europi se od nedavno sade trzisni vocnjaci gustog sklopa kalifornijski nacin , a plodovi se koriste za turisticku, sezonsku potrosnju i susenje. Preporucuje se za uzgoj na dubljim, plodnim tlima koja dobro gospodare vlagom. Sušara na vrući zrak Uz specijaliziranu sušaru na vrući zrak poljoprivrednik Ive Kardum je podigao i drvenu konstrukciju od drvenih greda koje je obložio gustom Al mrežom omogućuje nesmetano strujanje zraka i zaštita od insekata, muha i osa i krov pokriven UV najlonom radi zaštite od oborina.


Legenda kaze kako je bila omiljeno voce slavne Kleopatre i tajna njene izuzetne ljepote. Pored velikog sortimenta, za uspješan uzgoj smokve presudni su klimatski uvjeti koji ujedno određuju njen areal i uspješnost uzgoja. Sušara na vrući zrak Uz specijaliziranu sušaru na vrući zrak poljoprivrednik Ive Kardum je podigao i drvenu konstrukciju od drvenih greda koje je obložio gustom Al mrežom omogućuje nesmetano strujanje zraka i zaštita od insekata, muha i osa i krov pokriven UV najlonom radi zaštite od oborina. Starija stabla podnose bez vecih ostecenja -16 do -17° C, a mlada, nenjegovana zebu vec na -8° C.


Sadnice smokve - Nasad na plitkim tlima, s manje hranjiva, slabo rodi i ima kraci vijek iskoristivosti. Pretraga Tražim u dobi od u dobi od - komuniciraj privatnim porukama i chatom - objavi, razmijeni i pogledaj amaterske fotografije - pregledaj i objavi osobne oglase - pronaði osobe sliènih seksualnih sklonosti - upoznaj braène i ljubavne parove - uèlani se u tematske erotske klubove - èitaj vrhunske erotske prièe, iskustva i savjete - objavi i downloadaj video klipove Ova web stranica sadrži tekstualni, grafièki i video materijal namijenjen iskljuèivo punoljetnim osobama.


S druge strane, predstavljaju zastitni znak Hercegovine u kojoj kao da nema domacinstva koje ne uzgaja to plemenito stablo. Posebice su rasirene sorte Petrovaca i Tenica. Smokva je kultivirana prije 4000 godina, a od postanka civilizacije prate je legende. Ficus carica uostalom rasla je i u rajskom vrtu. Tamo je Adamu i Evi posluzila kao hrana, ali i kao odjeca. Osim toga, stari su je narodi smatrali simbolom muskosti, plodnosti i moci. Legenda kaze kako je bila omiljeno voce slavne Kleopatre i tajna njene izuzetne ljepote. U nase krajeve donijeta je vrlo rano i u pravilu sirila se u onim podnebljima u kojima se uzgajala i vinova loza. Nakon toga njen uzgoj siri se velikom brzinom. Naime, radi se o vocnoj vrsti kojoj pogoduje toplo podneblje i vocki koja nije izbirljiva na tlo, sto znaci da joj odgovara i manje plodno, kamenito tlo. Smokva Petrovaca Rijec je o dobro poznatoj sorti smokava koja dozrijeva i koja se bere oko Petrov dana 29. U Italiji takoder nosi naziv San Pietro. Medutim, treba spomenuti kako se kod nas, opcenito, sve smokve koje dozrijevaju u ovom razdoblju nazivaju petrovacama. Sorta Petrovaca moze biti bijela i crna. U nasem se podneblju uglavnom uzgaja bijela petrovaca. Radi se o smokvi dvorotki koja prvi rod donosi koncem lipnja dok se drugi rod moze ocekivati tijekom mjeseca kolovoza. Ipak, bitno je napomenuti kako je kod ove sorte smokava znacajniji prvi rod iz razloga sto je on po svojim karakteristikama puno kvalitetniji i interesantniji. Spomenuti prvi plodovi puno su krupniji i mogu teziti preko 200 grama, premda su obicno prosjecne tezine oko 130 grama. Prvi plodovi nastaju partenokarpijski zametanje bez oplodnje-lazna oplodnja i njihovo dozrijevanje obicno traje 10-tak dana. Drugi plodovi su puno sitniji i obicno teze oko 50 grama. Za razvoj drugog roda od velike vaznosti je kaprifikacija do koje dolazi zahvaljujuci nazocnosti divljih smokava. U plodovima divljih smokava zivi specificna osica koja vrsi oplodnju drugog roda Petrovace. To su nekako znali i nasi preci koji su u vrijeme oplodnje na stabla smokava Petrovaca vjesali grane s plodovima divljih smokava. Prvi rod smokava Petrovaca koristi se u svjezem stanju dok se drugi rod, osim u tu svrhu, eventualno moze koristiti i za susenje. Magnezij je jedan od osnovnih elemenata koji stite nas zivcani sistem od stresa. Vrlo je bitan za kosti, imunitet, zdravlje mozga. Potice zdravlje i vitalnost, lijeci brojne bolesti, te znatno usporava proces starenja. Susene smokve sadrze trostruko vise magnezija nego svjeze. Obiluje kalijem, kalcijem, zeljezom, fosforom, bakrom te vitaminima B6, C i betakarotenom. Vrlo nizak sadrzaj masnoca i veci sadrzaj vlakana nego bilo koje drugo voce i povrce jedan su od razloga zasto bi smokvu trebali konzumirati svaki dan. Pektin je topivo vlakno koje smanjuje kolesterol u krvi, dok triptofan pomaze kod problema s cirkulacijom i kod nesanice. Visoki udio prirodnih secera osigurati ce da vas mozak radi brze, bolje prima i razvrstava informacije. Naravno oprez postoji kod dijabeticara prilikom konzumacije suhih smokava koje sadrze dvostruko vise secera negoli svjeze. Suhe smokve izvrstan su izvor brojnih nutrijenata i ujedno praktican i nutritivno vrijedan obrok za sportase rekreativce i profesionalce, a u kombinaciji s orasastim plodovima mogu posluziti kao idealan meduobrok. Caj od smokve lijeci bolesti jetre, grla, disnih organa, zucnog kamenca, mjehura. Sadrze i biljne sterole, kojima je dokazano povoljno djelovanje na nivo kolesterola u krvi. Biljni steroli poput stigmasterola i lanosterola, koje sadrze smokve vezu se na molekule kolesterola u crijevima i tako ometaju njegovu apsorpciju. Brojna istrazivanja otkrila su spojeve s potencijalnim antikarcinogenim djelovanjem, benzaldehid i kumarini kojima smokva obiluje. Ispitivani spojevi u naucnim istrazivanjima pokazali su obecavajuce rezultate posebno kada je rijec o karcinomu prostate i koze. Svjeza smokva sadrzi do 80 posto vode i 60 posto prirodnog secera stoga je dobrobit konzumiranja smokve mnogostruka bas kao i nacini konzumiranja. Slatkasti bogati okus smokve savrseno se slaze sa slanim okusima, poput ovcjeg ili kozjeg sira, mozemo je dodati raznim kompotima ili jelima od peradi. Od svjeze smokve mozemo napraviti kompot, pekmez i fermentirana pica. UZGOJ SMOKAVA Od oko 1. Najveci proizvodaci i izvoznici su Turska, Grcka, Italija, Alzir, Maroko i Spanjolska. Poslije masline, smokva je najrasirenija vocka od Istre do Dubrovackog primorja, a u manjoj mjeri u Dalmatinskoj zagori i neretvanskoj dolini sve do Konjica. Smokve kod nas proizvode obiteljska gospodarstva bez vecih preradbenih kapaciteta. Malo je vocnjaka smokve. Uglavnom raste pojedinacno ili po nekoliko desetaka stabala, cesto u okviru. Obzirom da postoje dobri uvjeti za uzgoj smokava na ovom podrucju, obradit cemo smokvu kao vocnu vrstu interesantnu za uzgoj u ovom kraju, ne samo kao nekoliko stabala, nego podizanjem i vecih nasada smokava interesantnih za komercijalna gospodarstva. TEMELJNE ZNACAJKE PLODA SMOKVE Plodovi imaju veliku dijetoterapijsku i hranjivu vrijednost, a ljekovitu na bolesti zeluca, slabokrvnost itd.. Trose se svjezi, suhi, kao marmelada, dzem, slatko, kompot, zele i sok. Sok je osvjezavajuci i hranjivi napitak, koji je kakvocom i sirinom primjene jednak drugim vocnim napitcima. U njemu su lako probavljiv invertni secer, te vazni enzimi, koji djeluju ublazavajuce na stjenke probavnoga sustava. Od smokve se isto tako radi dobra rakija. TRZISTE SMOKVE Plasman svjeze smokve je ogranicen slabom mogucnoscu cuvanja, pa je trzisnost izrazito slaba u odnosu na drugo voce. Organiziran otkup i preradba daleko su ispod proizvodnih i gospodarskih mogucnosti ove vocne vrste u nas. U Europi se od nedavno sade trzisni vocnjaci gustog sklopa kalifornijski nacin , a plodovi se koriste za turisticku, sezonsku potrosnju i susenje. Proizvodnja smokava smanjena je zbog promjena u prehrani. Raste potrosnja svjezega voca na racun susenoga i preradenoga. Smanjio se organizirani otkup za preradbu. Proizvodnja se zadrzala na okucnicama zbog plasmana gotovo iskljucivo svjezih plodova. Manji dio se susi za vlastitu potrosnju, a losiji plodovi su stocna hrana. Preporucuje se proizvodnja stolnih smokava namijenjenih turistima i trzistu u unutrasnjosti najvise Zagrebu , zbog boljih prometnih veza, jer svjeza smokva ne podnosi duzi prijevoz. Neiskoristene su velike mogucnosti preradbe napitci, dzemovi, kompoti, rakije. Posebice je vazno pravilno susenje i otprema. Dobro susena i pakirana smokva uvijek se dobro prodaje na inozemnom i domacem trzistu kao ukusno, zdravo i hranjivo voce. Znacajne kolicine susene smokve se u Hrvatsku uvoze 30 % ukupnog uvoza susenoga voca. Prerada u domacinstvu nije isplativa zbog nedovoljne opreme i malih kapaciteta. Nabava suvremenih tehnoloskih linija za preradbu i pakiranje susene smokve u otkupnim sredistima, u privatnom ili zadruznom vlasnistvu, rjesenje je za ozivljavanje i razvitak proizvodnje smokve u nas. TEHNOLOSKI UVJETI PROIZVODNJE 4. Pri izboru proizvodnoga prostora treba voditi racuna o tomu. Podrucje uspjesnog uzgoja smokve proteze se do 400 m nadmorske visine. Smrzava na -10 do -22° C. Otpornost ovisi o stanju vocke, ishrani, tlu i vlazi. Starija stabla podnose bez vecih ostecenja -16 do -17° C, a mlada, nenjegovana zebu vec na -8° C. Na slabijim tlima i nakon susnoga ljeta smokve su podloznije smrzavanju. Visoke topline podnose dobro, pa su one pozeljne u vrijeme zriobe, ako nema suse. Najbolje plodove smokva daje pri toplinama od 37 do 38° C, s dovoljno vlage. Za rast i rodnost treba dosta svijetla. To treba znati pri odredivanju razmaka sadnje i uzgojnoga oblika. Iako je vocka semiaridnih podrucja, smokva povoljno reagira na navodnjavanje. Za uzgoj joj treba oko 800 mm padalina godisnje. U vecim, intenzivnim vocnjacima potrebno je osigurati nekoliko navodnjavanja od pocetka srpnja do kraja kolovoza, radi ravnomjernog rasta, bubrenja, velicine plodova i ukupnoga uroda, bez opasnosti od raspucavanja vazno za stolne sorte. Susu dobro podnose odlike Petrovaca bijela i Zimnica, a Petrovaca crna, Zamorcica i Tiermulica ne. Zbog cestih susa, da bismo ocuvali vlagu i smanjili isparavanja, tlo moramo nastirati organskim tvarima mulch. Najbolja su laksa, karbonatna i propusna tla. Na teskim, glinastim tlima plodovi su slabije kakvoce. Nasad na plitkim tlima, s manje hranjiva, slabo rodi i ima kraci vijek iskoristivosti. Najbolji rast i rodnost postize se na redovito obradivanim i plodnim vinogradarskim tlima. Sposobnost tla da ocuva vlagu ima najveci utjecaj na kolicinu i kakvocu uroda. Korjenov sustav smokve ima dobru sposobnost prodiranja u dublje i bocne slojeve kroz pukotine tla pronalazeci tako potrebnu vlagu i hranjivo. Tako da zavrseci korjena znaju biti udaljeni od stabla i do 12 metara. Stablo u povoljnim uvjetima naraste i vise od 8 m. Cvjetovi su u zatvorenim cvatovima. Postoje proljetni, ljetni i jesenski cvat. Oplodnju obavi smokvina osica, cija licinka prezimi u jesenskom cvatu divlje smokve. Plodovi se oblikuju iz oplodenih i neoplodenih cvjetova iz neoplodenih partenokarpijom-zametanje bez oplodnje. Sadnice se najcesce proizvode ozivljavanjem reznica, a iskusno domacinstvo moze svoj smokvik obnavljati i vlastitim sadnicama. Smokva se moze cijepiti na sjemenjak ili na divlju smokvu. Kod nas se uzgaja veliki broj sorti, razlicitih po vremenu zriobe dvorotke i jednorotke i boji kozice ploda crnice i bjelice. Nekima treba oprasivanje peludom divlje smokve kaprifikacija , koji prenosi smokvina osica blastophaga. Od glavnih sorti gospodarski znacaj imaju dvorotke bjelice petrovaca bijela i bjelusa , dvorotka crnica zlatulja , jednorotka bjelica zamorcica i jednorotka crnica saraguja , od pratecih sorti dvorotka bjelica vodenjaca , dvorotka crnica zentile , jednorotke bjelice modrulja, karginja, zimica, lopudka i jednorotka crnica bruzetka , a od sporednih ili lokalnih dvorotka crnica petrovaca crna i jednorotka bjelica. Petrovaca bijela, vrlo rodna, izrazito stolna sorta, najvise se uzgaja u srednjoj i juznoj Dalmaciji, manje uz obalu i na sjevernim otocima. Bujna stabla razvijaju dva cvata. Prosjecan plod prvog cvata ima 60 do 100 g. Koza ploda je svijetlozelena, a meso blijedo medeno ruzicasto, vrlo socno, ugodno slatko. Plodovi se sortiraju odmah nakon berbe u vocnjaku , jer zbog velike socnosti ne podnose dulji prijevoz i rukovanje. Odlika se preporucuje za uzgoj na plodnim tlima u blizini vecih potrosackih, turistickih sredista. Bjelusa, vrlo rasirena u dolini Neretve juznoj i srednjoj Dalmaciji, bujnoga je stabla, obilno rodi, a cvate dva puta. Proljetni cvat od degeneriranih zenskih cvjetova, omesnati i izraste do normalne velicine, ali nikada nije jestiv. Ljetni cvat razvije jestiv plod, produljen kratkim vratom, prosjecne tezine od 40 do 70 g. Dozrijeva u prvoj dekadi kolovoza, a razdoblje zriobe je kratko mjesec dana. Plodovi su dobre kakvoce, prikladni za prijevoz i potrosnju u svjezemu stanju i suseni. Meso je svijetlo bijelo ispod koze i blijedo medeno u unutarnjem dijelu, vrlo socno, ugodno slatko. Zamorcica, nasa najbolja i najrasirenija sorta, uzgaja se duz cijele obale, a najvise na Krku, Hvaru i Korculi, oko Metkovica i u dolini Neretve do Mostara. Nasi iseljenici su ju rasirili Kalifornijom. Otporna je na susu i hladnocu, bujna je i rodna, odlikuje se odlicnim plodovima za potrosnju u svjezemu stanju i za susenje. Tipicna je jednorotka s degeneriranim zenskim cvjetovima. Kruskoliki plod ima duguljasti vrat, tanku svijetlo zelenu kozicu, a zuckasto zelenu u vrijeme dozrijevanja. Meso je vrlo socno i slatko, ugodne arome. Suhi plodovi ove odlike su vrlo cijenjeni zbog njezne, tanke kozice i mekog finog mesa. Plodovi su sitniji od drugih gospodarski znacajnih sorti. Da kozica ne bi tamnila nakon susenja, prije susenja se sumpori. Preporucuje se za uzgoj na dubljim, plodnim tlima koja dobro gospodare vlagom. Saraguja, najbolja od crnica jednorotki, prosirena je u juznoj Dalmaciji, a najvise na Korculi i u Konavlima. Preporuca se za trzisni uzgoj. Stabla su srednje bujna i vrlo rodna. Uspijeva i na manje plodnim tlima. Okruglasto plosnati, sivo crveno ljubicasti plodovi dozrijevaju od polovice kolovoza do polovice listopada, a nakon prvih jesenskih kisa skloni su raspucavanju. Dobri su svjezi, a suseni zbog debele kozice slabije kakvoce od zamorcica i bjelusa. Socno, vrlo slatko, kiselkasto meso je bijelo zuto, u sredini intenzivno crveno. Vinova loza posadena izmedu redova smokve, davala je znacajan prihod do pune rodnosti smokvi, kada bi ju njezine krosnje zasjenile i smanjile joj urod. Nakon 20 godina loza bi propadala, a smokvik bi ostajao jos 25 do 30 godina u punoj rodnosti. Pri sadnji s maslinama smokve su se susile nakon 30 do 40 godina, a masline su se iskoristavale jos znatno duze. Intenzivno, namijenjeno trzistu, smokva se najvise uzgaja slobodne, prirodno oblikovane krosnje, a preporucuje se oblik popravljene vaze s tri osnovne kosturne grane. Visina debla za bujne sorte je 100, a za manje bujne 60 do 80 cm. Gustoca sklopa ovisi o bujnosti sorte i plodnosti tla. Zbog poluekstenzivnog uzgoja ili zdruzene sadnje s maslinom i vinovom lozom, ranije se sadilo na vece razmake od 7 x 6 do 10 x 10 m. Novi vocnjaci smokava se sade s razmakom od 6 m izmedu redova i od 4 do 5 m u redu od 330 do 460 stabala po hektaru. Gusti sklop daje ranije i prosjecno vece urode. Gnoji se sa 150 do 300 kg fosfornog i 200 do 400 kg kalijeva gnojiva. Ore se samo kad se sijanjem obnavlja zeleni pokrov. U aridnijim podrucjima nastire se sijenom i slamom. Rezidbom se potpomaze oblikovanje krosnje jer smokva prirodno dobro oblikuje krosnju i ima grane otklonjene pod vecim kutom. Pri rezidbi se ne trebaju rezati deblje grane koje tesko zacjeljuju, jer se povecava opasnost od trulezi ili nekroze tkiva. Zato se krosnja oblikuje, redovito prije kretanja vegetacije, samo rezanjem tanjih izboja. Od stetnika nalazimo smokvinu buhu Homotoma ficus , smokvina moljca Simaethis nemorana , smokvina medica Ceroplastes rusci , mediteransku vocnu muhu Ceratitis capitata , cvrcke Empoasca flavescens te smokvina podkornjaka Hypoborus ficus. Zbog utjecaja kise, vjetra, sunca, mraza i dugotrajne suse plod puca, nastaju suncane ozegotine, ostecenja od mraza. Zastitu provoditi prema ekoloskim principima ili integrirano ovisno o opredjeljenju uzgajivaca. Gospodarsku vrijednost smokvik dobiva, ovisno o sorti i tehnologiji, pete ili sedme godine. Redovita rodnost pocinje nakon osme godine i traje dulje od 50 godina. Plodovi se beru u vise navrata, jer ne dozrijevaju u isto vrijeme. Vrlo su osjetljivi, pa ih treba pazljivo brati. Za susenje se beru kada se pocinju smezuravati. Na trziste se iznose plodovi prve, druge i ekstra klase. EKONOMSKO-FINANCIJSKI ELEMENTI PROGRAMA 5. Visina investicije u podizanje smokvika Prosjecna ulaganja u hektar smokvika su oko 98. Buduci da ulaganje traje cetiri godine, manje je od uobicajenih za osnutak vocnjaka drugih vocnih vrsta u sredozemnoj Hrvatskoj. Smokva je nezahtjevna suptropska vocka. Koristi li se vlastiti rad uz racionalizaciju utroska materijala, novcani izdaci kod osnutka smokvika su oko 65. Tablica: Troskovi podizanja smokvika na 1 ha povrsine 5. Prihodi i rashodi U punoj proizvodnji su prosjecni godisnji troskovi rada i materijala oko 25. Veleprodajne cijene svjezih plodova smokve su posljednjih godina od 6,00 do 8,00 kuna za kilogram. Prosjecni godisnji prihodi su u razdoblju pune rodnosti 7. Poticaj za podizanje 1 ha smokvika na ovim podrucjima iznosi 22. Gusti sklop daje ranije i prosjecno vece urode. Redovita rodnost pocinje nakon osme godine i traje dulje od 50 godina. Za rast i rodnost treba dosta svijetla. Sadrze i biljne sterole, kojima je dokazano povoljno djelovanje na nivo kolesterola u krvi. Starije grane sive su boje, a mlade tamnozelene. Cuvaju se u hladnjacama na temperaturi od 0-4 °C i relativnoj vlaznosti vazduha od 85 %. Visoki udio prirodnih secera osigurati ce da vas mozak radi brze, bolje prima i razvrstava informacije. Neiskoristene su velike mogucnosti preradbe napitci, dzemovi, kompoti, rakije. Petrovaca bijela, vrlo rodna, izrazito stolna sorta, najvise se uzgaja u srednjoj i juznoj Dalmaciji, manje uz obalu i na sjevernim otocima. Plodovi smokava koji ce biti koristeni za susenje moraju biti potpuno zreli jer tada sadrzavaju najvecu kolicinu secera. Optimalan razmak izmedu redova je 6 m, a u redu izmedu sadnica 4-5 m. To su nekako znali i nasi preci koji su u vrijeme oplodnje na stabla smokava Petrovaca vjesali grane s plodovima divljih smokava. Saraguja, najbolja od crnica jednorotki, prosirena je u juznoj Dalmaciji, a najvise na Korculi i u Konavlima. Redovita rodnost pocinje smokva petrovača crna osme godine i traje dulje od 50 godina. Prvi plodovi nastaju partenokarpijski zametanje bez oplodnje-lazna oplodnja i njihovo dozrijevanje obicno traje 10-tak dana. Naravno oprez postoji kod dijabeticara prilikom konzumacije suhih smokava koje sadrze dvostruko responsible secera negoli svjeze. Mogu se susiti na suncu ili u susarama. Pri izboru proizvodnoga prostora treba voditi racuna o tomu.


Puslice od smokava i oraha
Naime, radi se o vocnoj vrsti kojoj pogoduje toplo podneblje i vocki koja nije izbirljiva na tlo, sto znaci da joj odgovara i manje plodno, kamenito tlo. Mogu biti zeleno-žuti, ljubičasti i purpurno crni, zatim specifični miris-lateks te različiti oblici ploda i lista što nju ujedno svrstavaju u specifičnu suptropsku voćnu vrstu. U Europi se od nedavno glad trzisni vocnjaci gustog sklopa smokva petrova?a crna nacina plodovi se koriste za turisticku, sezonsku potrosnju i susenje. Na teskim, glinastim tlima plodovi su slabije kakvoce. Plod: Plodovi su vrlo sočan i slatki, kruškoliki, mesnati. Prerada u domacinstvu nije isplativa zbog nedovoljne opreme i malih kapaciteta. U početku uzgoja i podizanja nasada izbor je bio na različite sorte od Petrovače, Zamorčice, Petrovače crne uz neke od autohtonih sorata benkovačkog kraja.